Search
Close this search box.

Ilija Cvitanović: Ono što spremamo za izbore bit će iznenađenje za cjelokupnu političku javnost

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović govorio je u novogodišnjem intervjuu za Klix.ba o političkim događajima koji su obilježili prethodnu godinu, predstojećim lokalnim izborima i drugim aktualnim temama.

Kao predsjednik druge najveće stranke iz hrvatskog političkog korpusa, Cvitanović je pristao biti među onima koji će podržati formiranje nove Vlade Federacije koja se susreće s brojnim izazovima zbog tijesne većine. Osim toga, u fokusu njegovog djelovanja su i pripreme za lokalne izbore u BiH koji će biti održani u listopadu 2024. godine. Kako nam je otkrio, u tijeku su razgovori s potencijalnim koalicijskim partnerima, a rezultat svega bi javnost u BiH mogao iznenaditi.

Prošla je još jedna godina, a od promjena Izbornog zakona nema ništa. Zato je prije nekoliko dana visoki predstavnik Christian Schmidt najavio da će nametnuti izmjene i dao političkim liderima kratak rok da se dogovore. Da li mislite da će se pod pritiskom dogovoriti ili će ipak Schmidt biti taj koji će reagirati?

Što se tiče Izbornog zakona, moj stav oko toga je da je sve ispričano, sve je rečeno, mislim da nema niti jednog pitanja koji se tiče Izbornog zakona da nije na poseban način evaluiran od svih aktera koji su bili sudionici ovog procesa. Slobodan sam ustvrditi kako je izborni zakon koji će prepoznati pitanje legitimnog predstavljanja u političkom smislu ‘condicio sine qua non’ za Bosnu i Hercegovinu na kojem inzistiraju hrvatski pregovarači ili hrvatska strana, kako god.

Također sam slobodan kazati kako je hrvatskim političkim predstavnicima takav Izborni zakon nešto što uvjetuje ili generira naš odnos prema svemu ostalom što BiH određuje kao političku zajednicu. Budimo realni, legitimno predstavljanje je nešto što traže Hrvati u BiH, političke elite bošnjačkog naroda se tome protive, samim time to pitanje se nameće kao najozbiljnije otvoreno pitanje u odnosima između Hrvata i Bošnjaka onda posljedično i odnosa Hrvata prema BiH kojega doživljavaju maćehinskim.

Mislim kako ne postoji niti jedan razlog da to pitanje u tim našim odnosima ne stavimo “ad acta”, to bi bilo dobro za BiH i sve nas. Visoki predstavnik je naglasio važnost tehničkih izmjena zakona, pitanja integriteta izbornog procesa, stvaranja preduvjeta za poštene izbore. To je važno, naravno, i ne mislim da itko ima išta protiv toga ali izborno zakonodavstvo mora riješiti otvorena politička pitanja o kojima sam govorio i koja se nameću kao izazov za BiH.

Mislim da se nećemo moći dogovoriti jer to što je Schmidt naglasio nije cjelovit paket neophodnih reformi. Ukoliko dođe do intervencija visokog predstavnika pozivam ga da riješi i ovo o čemu govorimo, neka iskoristi bilo koji od nekoliko modela (7,8) koji su ponudili pregovarači u Neumu, a za koje je venecijanska komisija dala zeleno svjetlo. To bi bilo dobro za BiH.

Kada je u pitanju Ustavni sud Bosne i Hercegovine, to je još jedna točka konflikta u državnoj koaliciji. Mislite li da će to pitanje brzo biti riješeno ili će se ipak čekati neki veći pritisak Europske unije?

Svako pitanje može biti točka prijepora, jednako kao i prethodno pitanje koje sam nastojao kratko elaborirati. Ono neće nestati s dnevnog reda i biti će kao takvo zahtjev kojega ćemo morati riješiti. Slažem se sa stavom da strani suci moraju otići, ali se slažem i da reforma mora biti takva koja će osigurati kapacitet ovoj instituciji da može donositi odluke osiguravajući joj takve mehanizme koji će otkloniti blokade, ostvarujući svoj puni smisao. Došli smo u takvu situaciju ili se barem tako čini da strani suci uvijek služe kao dodatak za potrebu osiguravanja bošnjačke većine prilikom odlučivanja jer vidimo da se Bošnjaci i najviše protive njihovom odlasku.

Ono što je važno razumjeti, mi moramo stvarati institucije koje će moći funkcionirati bez stranoga elementa, samo takva država može biti ozbiljna. Kao i po pitanju Izbornog zakona, Ustavnog suda i druga važna pitanja koja se mogu pojaviti kao točka konflikta važno je da domaći akteri tim pitanjima pristupaju odgovorno te da postoji svjesnost o važnosti njihovog rješavanja. Mi to moramo riješiti uvažavajući međunarodne standarde i pravila struke.

Ustavni sud ne smije biti apriori mjesto gdje će se otvarati i zatvarati politička pitanja koja imaju nacionalnu konotaciju jer ta pitanja su po svojoj naravi u BiH uvijek dijabolična. Kada su ove teme u pitanju uvijek mi na pamet padne slučaj grčko-makedonskog spora s imenom države gdje su obje strane poslije 30 godina imale snage donijeti teške političke odluke. Vjerujem da će i domaći akteri u BiH imati snage rješavati ove probleme jer ih za nas neće riješiti nitko drugi. Naša iskustva pokazuju kako i ona pitanja koja su rješavali drugi nisu se pokazala kao dobra rješenja.

U prethodnim mjesecima počeli su ili tek trebaju početi sudski procesi koji su privukli mnogo pažnje javnosti. Tu prije svega mislimo na suđenje Dodiku, ali i uhićenja predsjednika Suda Ranka Debevca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića. Kako gledate na suđenje Dodiku, njegovo pojavljivanje pred Sudom za koji je govorio da ga ne priznaje i što možemo očekivati u nastavku slučaja? Kad su u pitanju Debevec i Mehmedagić, lider HDZ-a Dragan Čović je kazao da su ti slučajevi “za plakati” i upitao se kakvu poruku šaljemo o pravnoj državi. Kako vi gledate na njihova uhićenja i na djela koja im se stavljaju na teret?

Ako je sve ovo što se događa dokaz da su institucije pravosudnog sustava “prodisale”, onda mi je neizmjerno drago. Ako je sve ovo točno što su mediji izvještavali za slučaj Debevc-Mehmedagić onda se i Sud BiH može smatrati točkom prijepora jer o mnogo čemu što u Sudu BiH “ne štima” pa i u cijelom pravosudnom sistemu smo davno upozoravali. Naravno da je strašno sve to što smo mogli čuti i vidjeti. Vrlo često su se optužnice pisale i presude donosile u dnevno političke svrhe. Bilo bi mi žao ako je to motivacija i u slučaju Dodik.

Dodik pokazuje nepoštovanje prema Uredu visokog predstavnika čitavo desetljeće. Ako je to jedini krimen koji mu se stavlja na teret onda se isti može smatrati i sredstvom pritiska na njega što ne bi bilo dobro. U tom smislu je važno činiti reforme koje će omogućiti jačanje kapaciteta domaćim institucijama da rade posao prema pravilima struke i u skladu s ustavnim ovlaštenjima bez obzira tko je s druge strane.

Kako bilo, smatram da je pravosudni sustav po mnogo čemu sazrio za ozbiljno provjetravanje i reformu. Nije normalno da mi nemamo niti jedan ozbiljan slučaj procesuiranja korupcije, organiziranog kriminala, zloupotrebe položaja i ovlasti. To govori o krizi u radu pravosudnog sistema. Nedavno sam komentirao slučaj samoubojstva zaštićenog svjedoka u Bugojnu i kazao da pravosudni sustav treba ozbiljan međunarodni monitoring. Kada je visoki predstavnik smjenjivao i sankcionirao političare zbog antidejtonskog djelovanja, smatram da bi na sličan način trebao djelovati u u okviru pravosudnog sistema. Uz časne izuzetke, smatram kako su to ljudi koji su jako dobro plaćeni za svoj posao, s vrlo skromnim rezultatima.

Neki su i po 20 godina predsjednici sudova, glavni tužitelji. Neki se sastaju i viđaju s ljudima koji imaju problema sa zakonom, s ljudima vrlo čudnog morala, a njihova stalnost uživanja položaja i ugleda ne dovodi se u pitanje. Sve su to pitanja koja treba uzeti u obzir i prema njima se adekvatno odnositi.

U 2023. godini ste ušli u Vladu FBiH. Da li ste zadovoljni tempom sjednica i onim što je urađeno od dogovorenih stvari?

Rekao bih da se premijer Nikšić i kolege ministri trude donijeti neke rezultate. Svaka složena koalicija i koalicija s labavom većinom ima svoje izazove i probleme s kojima se nosi. HDZ 1990 je svojim sudjelovanjem u Vladi FBiH osigurao funkcioniranje nove parlamentarne većine jer bez naše podrške partneri ne bi imali kapaciteta napraviti novu Vladu FBiH. Mi smo u Vladi predstavljeni tek s jednim ministrom, imamo svoje uvjete pod kojima smo spremni podržati funkcioniranje Vlade FBiH i parlamentarne većine. Uvijek može bolje i više i na tome ćemo inzistirati.

U međustranačkim razgovorima ali i u razgovorima s partnerima kazali smo da ćemo biti konstruktivni u onoj mjeri koliko naše politike budu imale mjesta u radu Vlade FBiH. To je dvosmjeran odnos i na tome ćemo inzistirati.

Naredne godine su lokalni izbori u BiH. U međuvremenu HDZ je ostao bez dosta članova u više kantona. Da li smatrate da bi zbog toga “manje” stranke mogle ojačati i da bi lokalni izbori mogli biti neizvjesniji?

HDZ BiH proživljava svojevrsnu internu krizu što je evidentno još od odlaska kolege Vukadina. Sudeći po rezultatima koje on ostvaruje kao premijer Hercegbosanske županije, čini mi se kako je odluka o napuštanju stranke imala utemeljene razloge jer birači mu vjeruju. Sada imamo situaciju u Zeničko-dobojskoj županiji gdje je HDZ BiH ostao bez sudjelovanja u radu Vlade. Moje informacije govore da ozbiljne pukotine postoje u Srednjobosanskom kantonu.

Sve to je, naravno, prilika za ozbiljno profiliranje stranaka opozicije. Kao predsjednik HDZ-a 1990 mogu reći da na neki način imamo odgovornost kao druga po snazi stranka u hrvatskom političkom korpusu okupiti sve stranke opozicije i ponuditi jedinstvenu političku platformu, najprije za lokalne izbore a zatim i za opće izbore. Neki razgovori su već u tijeku, a nadam se da ćemo ih uspjeti konstruktivno usmjeriti te da će HDZ BiH kao vodeća politička stranka imati ozbiljnog takmaca u svim narednim izbornim utakmicama.

Ono što pripremamo vjerujem da će biti iznenađenje za cjelokupnu političku javnost. Blok od 10-ak političkih stranaka pod zajedničkim okriljem bit će istinsko hrvatsko zajedništvo.