Treba se graditi jedna nova politička kultura odgovornosti, dijaloga, harmonizacije odnosa, a ne govora mržnje koji je opteretio ukupni javni prostor i otupio oštricu kritike za ono što nije urađeno. Trebamo stvoriti ambijent u kojem ćemo moći provjeravati koliko smo zaista spremni raditi, a najveći test će biti na onima koji svojim potpisom preuzimaju uspostavu vlasti, ocijenio je gostujući u emisiji BHT1 uživo bivši predsjednik HDZ 1990 i član HNS-a Martin Raguž.
Raguž je, komentirajući sporazum Osmorke, HDZ-a i SNSD-a na nivou države, rekao kako treba pozdraviti činjenicu da je potpisan određeni programski okvir i to u vrlo kratkom vremenu.
“Treba dati šansu, to je ipak neki pomak, pa makar i simbolički, u odnosu na stanje koje smo ranije imali i ako će raditi odgovorno u provođenju reformi, trebamo to podržati. Ako ne, ne trebalo dopustiti da prođe ponovo vrijeme, neracionalno i neodgovorno potrošeno, a mi sve dublje tonemo. Pitanje euroatlantskih integracija, pitanje trajnog i stabilnog mira i vraćanja vjere u život u Bosni i Hercegovini nije pitanje samo za vlast, nego za sve ljude u Bosni i Hercegovini”, smatra on.
“Ne možemo im ‘bjanko’ vjerovati. Vidjećemo kako će to teći u institucijama, u smislu provođenja uspostave vlasti, jer tu još uvijek postoji niz upitnika, ali sad je na njima da testiraju svoju odgovornost i da pokažu da su ozbiljno spremni raditi i pokazati razliku u odnosu na dosadašnji način ponašanja. Ali i opozicija, civilno društvo, intelektualci, svi se moraju uključiti u monitoring, u jedan transparentan proces, da niko više ne manipulira i ne čuva vlastite pozicije prebacujući lopticu na drugoga, nego da svi imaju dio odgovornosti u tom procesu”, dodao je Raguž.
Govoreći o kandidatskom statusu koji je naša zemlja prošle sedmice dobila, Raguž je kazao kako ga to apsolutno nije iznenadilo jer je i ranije ukazivao na činjenicu da se stvaraju potpuno nove geopolitičke i geostrateške okolnosti u svijetu i da prostor Bosne i Hercegovine i jugoistoka Evrope, u tom kontekstu, zauzima jednu od središnjih pozicija u preslagivanju budućih svjetskih odnosa.
“Naravno da Bosna i Hercegovina u tom kontekstu nije samo bosanskohercegovačko nego i evropsko pitanje, odnosno euroatlantsko pitanje. Naravno da su ti argumenti presudili sada u odluci šefova država i vlada Evropske unije da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata, što je, po meni, povijesni dan za sve nas u Bosni i Hercegovini, iako možemo govoriti o tome koliko smo mi zaista zaslužili taj status, pogotovo koliko su tome doprinijele “političke elite” kroz ovakav rad, odnosno, bolje rečeno nerad u nekoliko izbornih ciklusa. Prevagnula je ova dimenzija i mislim da je dobro da je prevagnula zbog građana Bosne i Hercegovine, svih ljudi u Bosni i Hercegovini, zbog njene budućnosti”, smatra Raguž.
On je podsjetio da je Evropska unija nauspješniji mirovni projekat u povijesti i da Bosna i Hercegovina, kroz ozbiljno partnerstvo, na ovaj način dolazi u situaciju da bude dio sigurnosnog i civiliziranog demokratskog svijeta.
“Činjenica je da se, za razliku pod nekih ranijih postizbornih raspleta koji su trajali jako dugo, gdje je bila neizvjesnost oko formiranja parlamentarnih većina i onog ko će biti vlast – pa, u zadnjem ciklusu u Federaciji uopće nismo imali novoizabranu vlast – sada se očito radi na ubrzanom formiranju vlasti. Očito je da su aktualni politički akteri postali svjesni da će, ukoliko ne prate taj ritam koji je nametnut na širem međunarodnom planu, doći u defanzivnu poziciju i ugroziti pozicije koje su do sad očuvanjem status kvo-a, konfrontacijama i jednom vrstom kontinuirane manipulacije, održavali. Mislim da je istekao rok takvom političkom ponašanju i dobro da je istekao”, ocijenio je Raguž.
Naš sagovornik je naglasio da bi sada “svi ljudi, institucije, mediji, intelektualci, civilno društvo, gospodarstvenici, trebali biti dio tog jednog novog, odgovornog pristupa koji bi tjerao one koji preuzimaju odgovornost za formiranje vlasti da na dnevnoj osnovi provode te reforme, a ne da propustimo opet godine i godine, a da se ne položi račun.”
“Mislim da je sada odgovornost svih aktera da se stvori jedan odgovoran institucionalni odnos prema provođenju reformi, prema stvaranju uvjeta za bolji život u Bosni i Hercegovini, vraćanju nade da se ovdje može živjeti. Ova prilika se ne smije propustiti. U posljednjih nekoliko desetljeća bilo je puno grijehova i propusta – od izazivanja rata, humanitarnih katastrofa, propuštenih prilika, konfrontacija, egzodusa, nepotizma, korupcije, ali najveći grijeh struktura bi bio prokockati ovu priliku”, naglasio je, između ostalog, Martin Raguž za BHRT.
